Dobro došli u
G.E.T. svijet!
- promo -
Petak, 17. 11. 2017.

Petar Crvik - roker s ruba vinograda

Piše:  Silvija Munda
Petar Crvik - roker s ruba vinograda

Jedan od najljepših turističkih bisera svijeta svakako je Dubrovnik. To je tako još od doba Dubrovačke Republike jer i tada su razni grofovi, carevi, bogati trgovci i ini rado posjećivali Dubrovnik te uživali u njegovim ljepotama. Dakle, ta činjenica se nije promijenila, kao ni činjenica da su i tada, a i danas postojali ljudi koji su uvelike ovisili o Dubrovniku, a nisu živjeli u samom gradu. Naravno, Dubrovnik je, kao grad, trebao hranu, vino i ostale potrepštine za život, a većina toga dolazila je iz Konavala.

vinarija Crvik, Konavle

U Konavlima se nikad nije živjelo lako; to je relativno škrta zemlja i dan-danas treba se dobrano pomučiti da bi se nešto uzgojilo. To dobro znaju i u obitelji Crvik, koja danas ima jedan od najprepoznatljivijih vinskih brendova tog kraja. Kao što obično i biva na našim prostorima, lozom se obitelj Crvik bavi oduvijek, ali onako usputno i za vlastite potrebe, kao i većina Konavljana. Ozbiljnije vinarstvu pristupa tek Andro Crvik. Andro je, u stvari, bio ekonomist, odnosno prvenstveno se bavio prodajom hrane i pića Dubrovačkim hotelima, a često i šire, na području bivše države. To je bitan podatak, jer na toj funkciji Andro upoznaje ljude iz ekonomskog dijela vinarstva i to mu sigurno olakšava posao. On pomalo širi obiteljski posao i gradi vinariju te vina Crvik postaju sve poznatija.

vinarija Crvik, Konavle

Danas vinarija Crvik na desetak hektara vinograda uzgaja malvasiju dubrovačku, maraštinu, plavac mali, cabernet sauvignon, merlot i još neke druge sorte. Sama vinarija nalazi se, kako je lijepo opisano na web stranici vinarije - u pitoresknome selu Komaji, smještenom u šumi na brežuljcima između Konavoskog polja s jedne strane i mora s druge strane; unutar sela prostiru se mala krška polja širine 100-500 metara, koja se dužinom prostiru od Cavtata do Vitaljine, poznata kao konavoska crvenica.

Kao što napisah, vina Crvik postaju sve poznatija, ali kako nam je Andro, ipak, prvenstveno ekonomist, tako im nedostaje konstanta u kvaliteti. Iz godine u godinu sve su bolji, ali kvaliteta oscilira i fali im još „ono nešto”. Tako dolazimo do Petra Crvika, Androvog sina. Kao prvo, Petar je školovani enolog i to naravno dovodi do poboljšanja kvalitete, ali idemo redom.

Petar i Andro CrvikPetar i Andro Crvik

Kako jabuka ne pada daleko od stabla, tako je i Petar ušao u vinarstvo iz, recimo to tako, ekonomskih razloga. Naime, Petra od malih nogu zanima biznis (geni su geni) i on je u obiteljskom biznisu vidio mogućnost svoje realizacije kao poslovnog čovjeka pa je odluka pala. Ubrzo shvaća da vinarstvo nije samo prodaja vina već i rad u podrumu, a još više u vinogradu. Kao što sam priznaje, vinograd mu nije najdraža stvar na svijetu, posebice sam rad u njemu, tako da se u tom dijelu posla više bavi nadgledanjem; onako, s ruba vinograda.

Ali podrum... E, to je nešto drugo. Petrov rad ubrzo daje rezultate - vina postaju elegantnija, fino izbalansirana ili jednom riječju, modernija. Naravno, kao enolog, on donosi najbitniju stvari u podrum - donosi konstantu u kvaliteti, to jest konstantan rast u kvaliteti. Naravno da mi je bilo čudno kako netko može tako dobro raditi, a da nije maksimalno u vinogradu i onda kroz razgovor shvatim da on ima fantastično znanje, ali i iznimnu intuiciju kad je vino u pitanju.

Petar Crvik

Tako da ljudi koji rade u vinogradu teško mogu fušati; sve se zna i vidi, a upute su vrlo jasne. Kroz razgovor s Petrom polako shvaćam da je on iznimno otvorena i znatiželjna osoba. Zanima ga puno stvari. Puno toga želi naučiti; voli putovanja i upija svijet oko sebe. Naravno, sve to reflektira se njegovom stalnom nadogradnjom kao čovjeka, a to se naravno vidi i u njegovim vinima.

Probali smo naravno i neka vina; pa zbog toga smo i došli. Probali smo:

Tezoro 2016 - malvasija dubrovačka - autohtona sorta, prva koja je zapisana u dokumentima srednjovjekovne Dubrovačke republike, kada je vino te sorte služilo za čašćenje najodličnijih posjetitelja Republike. Ovo čuveno vino posebno je i izuzetno zanimljive arome i bouqueta. Pije se kao aperitiv i uz najplemenitije vrste bijele ribe.

Malvasija Tezoro, vinarija Crvik

Fiora 2016 - izuzetno zanimljivo lagano rosé vino od sorte syrah. Svježa boja i miris Konavoske rusice (vrsta kruha), voćna aroma i krhko, nježno tijelo stvaraju zaista jedinstven ugođaj kušanja. Pije se uz plodove mora, tjestenine i bijelo meso te lagane sireve.

Rosé Fiora, vinarija Crvik

Blasius 2015 - malvasija dubrovačka - orange - fermentirala u bačvi te odležavala s kožicom i sjemenkama u drvenoj bačvi točno 8 mjeseci te odležavala još 4 mjeseca bez komine; takav način proizvodnje seže daleko u prošlost. Blasius je ozbiljno, robusno, bijelo vino, s aromama jasmina i narančine kore. Preporučuje se piti uz meso i oboritu ribu. Nije filtrirano pa je moguća neznatna pojava taloga.

Blasius - malvasija dubrovačka - orange

Satir - cabernet sauvignon - poznata svjetska sorta odlično se uklopila u mala krška polja južne strane Konavala, gdje daje izvanredne rezultate. Ovo vino odležano u malim hrastovim bačvama, posjeduje bogate voćne mirise i okuse te arome tamnog voća, kao i ugodnu svježinu. Pije se uz tamno meso i meso divljači te aromatične i zrele sireve.

Satir - cabernet sauvignon

Vilin ples - cuvée: cabernet sauvignon 40%, merlot 40%, plavac 20% - cabernet sauvignon i merlot, poznate svjetske sorte te plavac mali, najpoznatija domaća crna sorta, rastući u škrtoj su konavoskoj zemlji dale su ovo zaista posebno vino. Tamna rubin crvena boja s ljubičastim tonovima, okusi i mirisi poglavito tamnog voća te snažno tijelo i lagani tanini, karakteristike su ovog prvog konavoskog cuvéea. Uživa se uz meso s roštilja te meso sitne i krupne divljači te aromatične zrele sireve.

Vilin ples - cuvée

Vina su vrlo lijepa, pitka, izbalansirana, baš onako kao volim, ali jedno vino posebno me se dojmilo - Malvasija dubrovačka u orange izvedbi - Blasius. Dakle, to je jedno od boljih orange vina koje sam probao. Naravno oko tog vina ima polemika, jer se u njemu nalazi vrlo mala količina sumpora pa neki kažu kako to, u tom slučaju, nije pravo orange vino. Osobno se ne slažem s njima, bolje da ima sumpora, nego da je oksidirano kao što često orange vina znaju biti pa se mana gura kao karakter vina, ali dobro... Sto ljudi, sto čudi. Meni je Petrova orange malvasija odlična. Vino predivne boje, u ustima moćno, ne prejako, fino izbalansirano, s cijelim spektrom okusa. To je vino koje ima „ono nešto”. Čaša ovog vina, zalaz sunca u Konavlima, neki dobar sir, cigara (tko voli, ali baš bi legla s tim vinom) i naravno, vama draga osoba da to podijelite s njom... To je moja vizija zena.

Blasius

Kroz ovo vino upoznajete Petra s jedne, pomalo skrivene, strane. Biodinamika je njegova velika ljubav i želja, ali kao što i on sam kaže, samo polako. Kada je riječ o biodinamici tada bi Petar bio u vinogradu koliko god treba. U tom smjeru vinarstva od njega tek očekujemo velike stvari, a bit će ih vjerujte mi. Kada krene priča o biodinamici, jasno se vidi ta strast koja isijava iz njega i to je garancija da će nam u budućnosti iz tihih i mirnih Konavala stizati velika biodinamička vina. Veliki vinari često imaju u sebi ponešto boemsko... E pa tako i Petar ima svoj bend; svira gitaru, a rock mu je, kao i mnogima, vječita inspiracija.

Petar Crvik

No o tome više drugi put, jer... Vratit ćemo se u Konavle sigurno, a kad smo već tu ne otići kod Crvika bila bi grehota pa eto... Ako ste u Konavlima, znate gdje svakako treba ići.

Comments:DISQUS_COMMENTS
Tomislav Stiplošek

Tomislav Stiplošek glavni je urednik G.E.T. Reporta i predsjednik udruge za kulturu stola G.E.T.

U 2016. godini FIJET Hrvatska u suradnji sa Zborom turističkih novinara HND-a dodijelio mu je priznanje za osobni doprinos popularizaciji i afirmaciji turističkog novinarstva te promicanje etičkih i profesionalnih standarda struke, koje dodjeljuje  u sklopu godišnje nagrade "Marko Polo".

Prev Next
- promo - zlatni sponzor
podržavamo: