Dobro došli u
G.E.T. svijet!
- promo -
Četvrtak, 11. 7. 2019.

Vina Ritoša, Poreč

Piše:  Silvija Munda
Vina Ritoša, Poreč

u kušaoni vinarije RitošaVinograd se nalazi kod sela Radmani, u blizini grada Poreča, na zemlji crvenici, s klimatskim uvjetima koji jamče zdravlje trsa i kvalitetu grožđa, sorti cabernet sauvignon i muškat žuti te tri autohtone istarske sorte malvazija istarska, teran i muškat ruža porečki.

Trenutno proizvode oko 20000 - 25000 butelja i u sljedećih nekoliko godina nije u planu nikakvo veće širenje.

To bi ukratko bilo to o toj vinskoj kući, ali priča o vinima Ritoša počinje davno prije nego što je uopće posađen vinograd. Zato se vraćamo udrugu polovicu 80-ih godina prošlog stoljeća. Negdje krajem 80-ih Vili Ritoša napušta sigurnost posla u jednom od Porečkih hotela te uskoro za njim kreće i njegova supruga. Krenuli su s iznajmljivanjem privatnog smještaja, a u samom početku u ponudi su imali 16 ležaja. Priča je krenula vrlo lijepo, ali ubrzo se Hrvatska našla u vrtlogu rata i u tom trenutku turizam nije bio baš najprofitabilnija gospodarska grana.

u gostima kod obitelji Ritoša

Međutim, tu se opet pokazuje Vilijev poduzetnički duh, ali i znanje rada rukama. Tu kreće njegova ribolovna avantura, ali bitan detalj je da on i njegov prijatelj, tadašnji partner, grade brod od nule; dakle, od početka. Ne znam kako vas, ali mene fascinira činjenica da je netko u stanju izgraditi ribarski brod od 15 metara maltene doma, u garaži.

Zašto to sve pričam? Zato što je to jako bitno u momentu kada se odlučuju za vinarstvo. Dakle, imamo čovjeka iznimno sposobnog, ali i spretnog, s iznimno velikom vjerom u sebe, ali i velikom samokontrolom... Od njihove tri kćerke, dvije se udaju i kreću u svoje obiteljske biznise, a kod kuće ostaje najmlađa, Ana Ritoša i tako polako dolazimo do 2005. godine.

Vina RitošaTe godine Ana upisuje poljoprivrednu školu u Poreču, a otac Vili kreće sa sadnjom vinograda. U tom trenutku iza njih ne postoji nikakva značajna vinska tradicija. Naravno, Vilijevi su oduvijek radili vino za sebe, ali to je to; tako da Vili ima neka iskustvena znanja, ali vinarija - to je nešto sasvim drugo. Ana je još kao dijete bila sklona "prčkanju" po zemlji, ali sa svojih 14 - 15 godina sigurno nije razmišljala o karijeri u vinskom svijetu.

Međutim, tu je sada bitno sve ono prije što smo pisali o Viliju, jer su kroz neke druge poslove došli do zemlje gdje su danas vinograd i podrum i trebalo je odlučiti što s tom zemljom. Odluka je pala na vinograd, a Ana se uz blagi poticaj oca upisuje u poljoprivrednu školu i to se danas pokazuje kao iznimno dobra odluka. On je vjerovao u nju, a ona je vjerovala u njegovu odluku.

Prva komercijalna berba bila je 2008. i tu ustvari kreće Anin put kroz vinsku avanturu.

Ana RitošaAna Ritoša

Uz vinograd su izgradili i podrum, pri čemu je, pogađate, sve radove manje više sam odradio je Vili Ritoša i zato je podrum beskrajno funkcionalan jer, kad su ga radili, znali su točno što žele, a Vili je to znao napraviti. Od samih početaka Ana je ta koja je stručna osoba i njoj se, recimo, prepušta odluka... Mada se ustvari uvijek dogovaraju oko svega, vina potpisuje Ana Ritoša. Njih dvoje imaju jednu strahovitu prednost. Ana radi sve vrlo školski, sve po pravilima struke, ima veliko znanje jer je usporedno išla u školu i imala svoju vinariju, tako da je automatski svako stečeno znanje automatski primjenjivala u vinariji, dok Vili ima vrlo veliko iskustveno znanje i uvijek upozorava što pojedini korak donosi u budućnosti i kakve će biti implikacije tog poteza. Kada spojite to dvoje, tada imate savršenu formulu za dobar rad.

Vili i Ana RitošaVili i Ana Ritoša

Danas je Ana već vinarka s iskustvom i znanjem. Voli čista sortna vina pa takva i proizvodi. Ono što je kod nje jako izraženo, to je stav da nema kompromisa u kvaliteti. To ćete vidjeti po činjenici kako ne samo da rade zelenu berbu, već rade i selekciju pupova. Jednako tako, u vinogradu se nipošto ne upotrebljavaju herbicidi, već se raznim strojevima održava čistoća i rahlost zemlje.

Ana RitošaIma veliko znanje i nije opterećena tradicijom, tako da na pitanje: "Koja ti je najdraža sorta?", bez problema kaže kako je to cabernet sauvignon, mada zna da bi mnogi htjeli ćuti kako su to malvazija ili teran. Sudjeluje u apsolutno svim segmentima posla, mada su joj najdraži rad u podrumu i vinogradu.

Moju pažnju privukla je nedavno, na Pink Dayu, svojim Roséom koji je, po mojem sudu, bio najbolje vino na tom festivalu. Sada sam, prilikom posjete vinariji, otkrio da su im sva vina iznimno kvalitetna, sortna i da odišu teroarom na kojem raste njihova loza.

Trećinu svoje proizvodnje prodaju kroz svoj turistički objekt, a kako planiraju izgradnju kušaone i prodavaonice u kući u Poreču, koja se nalazi na vrlo prometnoj cesti, ne sumnjam da će prodaja kod kuće biti i veća. Njihova vina mogu se naći u Dalmaciji, naravno u Istri, a u Zagrebu ih najlakše možete naći u trgovini Grunt na popularnoj tržnici Kvatrić.

Ne sumnjam kako će s godinama njena vina biti još bolja i usudio bih se prognozirati kako će biti vrlo tražena.

Vina Ritoša

Na kraju, evo par riječi i o nekima od vina iz ponude vinarije Ritoša:

Malvazija istarska

Autohtona istarska sorta. Vino je svijetlo žute boje sa zelenkastim tonom, izrazitih cvjetnih aroma, koje su prožete voćnim aromama. Dozrijevanjem u boci aromatski profil se mijenja prema zrelom voću. U ustima uravnoteženog, kompleksnog okusa, lagano grije, uz dugotrajan završetak. Pogodna je za konzumiranje rashlađena na 8-10°C, uz jela od bijelog mesa, morske plodove i fine sireve.

Teran

Poznata autohtona istarska sorta, čija je specifičnost povišeni udio vinske kiseline i taničnosti. Kako bi vino bilo zaokruženije, beru nešto kasnije, u trenutku potpune zrelosti grožđa te nakon fermentacije potiču malolaktičnu fermentaciju. Vino ide na odležava godinu dana u hrastove barrique i tonnoe bačve.

Vino je tamne rubin boje, blagog mirisa crvene ruže i papra, okusa na miješano bobičasto voće dobrog tijela i blage svježine. Dobro se sljubljuje s jelima od mesa i ribe spremljene na razne načine. Konzumirati na 17-18°C.

Muškat ruža porečki

Autohtona istarska sorta, čije je vino žive rubinsko crvene boje, mirisa koji podsjeća na crvene ruže, prožeto notama brusnice i citrusa. Ovo je poluslatko vino s idealnim odnosom neprovrelog šećera (30 g/L) i kiselina, uz prisutnost taničnosti, što vinu daje ozbiljnost. Konzumirati rashlađeno na 10-12°C, uz suhe deserte ili jela s bogatim slađim umacima.

Rosé

Rosé je polusuho vino (kupaža sorti teran 80% i muškat ruža porečki 20%), prožeto harmonijom svježine, blagog ostatka neprovrelog šećera i aromatike. Boja vina je svijetlo ružičasta prema koraljno crvenoj. Izraženih je voćnih aroma s naglaskom na rane jagode i brusnicu. U ustima je kompleksnog okusa, ostatak neprovrela šećera i kiselost u izvrsnoj ravnoteži, s dugotrajnom aftertasteom. Preporučujemo konzumirati pri temp. 8-10°C uz predjela ili jela s plodovima mora, bijelu ribu, bijelo meso, meke sireve. Idealno vino za ljetne večeri.

Muškat žuti

Vino slamnatožute boje, karakteristične muškatne arome, vrlo elegantno prožete cvjetnim notama. S vremenom se aroma razvija i prelazi u citrusne note koje podsjećaju na kandiranu naranču. U okusu dominira svježe grožđe muškata, s izvrsno uravnoteženim kiselinama i ostatkom sladora, što naročito dolazi do izražaja u aftertasteu. Preporučujemo ga piti rashlađenog na 8-10°C, uz kremaste deserte, ali izvrsno se sljubljuje i uz dozrele sireve.

Informacije o drugim vinima i kontakt vinarije Ritoša potražite na njihovo web stranici: vina-ritosa.hr 

 

Comments:DISQUS_COMMENTS

G.E.T. Report - arhiva

Prev Next
- promo - zlatni sponzor

Iz G.E.T. Vodiča...

No images in specified directory!

- promo -