Dobro došli u
G.E.T. svijet!
- promo -
Srijeda, 30. 1. 2019.

Ocijenjeni najbolji pjenušci na međunarodnom ocjenjivanju Salon of Sparkling wines

Piše:  Julio Frangen
Ocijenjeni najbolji pjenušci na međunarodnom ocjenjivanju Salon of Sparkling wines

U ponedjeljak, 28.1. 2019., u Vili Istenič, u Bizeljskom,  održano je ocjenjivanje pjenušavih vina mreže Salon of Sparkling wines, na kojemu su dvije deveteročlane miješane hrvatsko-slovenske komisije vinskih stručnjaka (enologa, sommeliera, vinskih novinara i vinara), kojima su predsjedali enolozi mr. sc. Franjo Francem i Darja Bovha, odabrale najbolja pjenušava vina oba Salona i mreže. S veseljem objavljujemo 5 najboljih bijelih pjenušaca, među kojima je apsolutni pobjednik mreže 1288, vinarije Pavlomir iz Novog Vinodolskog, a među prvih najboljima je još nekoliko hrvatskih pjenušaca. U kategoriji ružičastih vina ove su godine prvih pet mjesta zauzeli slovenski pjenušci. Čestitamo svim nagrađenima!

Bijela pjenušava vina:

  1. 1. Pavlomir; 1288 brut, 2013
  2. 2. Vina Kauran; Victoria 2010
  3. 3. Radgonske gorice d.d.; Zlata radgonska penina selection, 2015
  4. 4. Vinarija Slamić; Didin san, brut 2015
  5. 5. Vinarija Griffin Ivančić, GRIFFIN ZERO, brut nature 2013

Rosé pjenušava vina:

  1. 1. Istenič; Gourmet rosé 2015
  2. 2. Zlati Grič; Konjiška penine rosé 2015
  3. 3. Vino Kozinc; Joker zara, 2016
  4. 4. Vinogradništvo in vinarstvo ČARGA; Donna Regina rosé 2016
  5. 5. Vina Joannes; Penina Joannes rosé brut 2016

Pavlomir; 1288 brut, 2013

Najbolje ocjenjena vina 3. Salona pjenušavih vina bit će predstavljena  na otvorenju Salona.

Trendovi u svijetu pjenušavih vina

Nakon ocjenjivanja održana je rasprava o trendovima; ocjenjivači i promatrači pokušali su opisati trenutno stanje na "pjenušavoj" sceni Hrvatske i Slovenije, iako o proizvodnji i prodaji nema relevantnih podataka niti s jedne strane.

Na raspravi je uvodno govorio enolog Dušan Brejc naglasivši da se uzlet proizvodnje pjenušavih vina u Sloveniji dogodio od 2006, te da je od tadašnjih 3% proizvodnja pjenušavih vina do danas porasla na 10% ukupne proizvodnje. Prema dostupnim (neslužbenim) podacima, u Sloveniji se godišnje proizvede oko 2 milijuna boca pjenušavih vina, dok se u Hrvatskoj taj broj kreće oko milijun (neslužbeni podaci), s porastom proizvodnje zadnjih deset godina, posebice zadnje 3. Problem obiju država jest statistika jer se ne zna točno koliko pjenušaca (i zašto – zbog odležavanja ili zbog nemogućnosti prodaje?) ima na zalihama.

Salon of Sparkling wines / Mario MeštrovićSommelier Mario Meštrović je primijetio da bi nam bilo lakše da po uzoru na svjetske regije (Šampanja, Franciacorta) napravimo tipizaciju, jer sada sve malo podsjeća na »Divlji zapad« - svatko radi što hoće i kako hoće. Sommelier Darko Lugarić, iz restorana Agava rekao je da je danas puno lakše prodati pjenušac nego prije nekoliko godina, potrošnja raste, ali još uvijek treba puno raditi na edukaciji - iako potrošačima pjenusac nije nepoznanica, pitanje je samo koliko će potrošiti za čašu pjenušca i znaju li što dobivaju u čaši za cijenu koju plate.

Na pitanje edukacije se nadovezala i enologinja Jasminka Šaško iz vinarije /restorana Vuglec Breg, koja je opisala iskustva njihova restorana: »Nakon stalne edukacije osoblja, pjenušava vina se više prodaju (i u podrumu i restoranu), stoga se vinarija Vuglec sve više posvećuje proizvodnji pjenušavih vina.« 

Dakle,  tipizacija pjenušavih vina (po izoru na Francusku, Franciacortu, Austriju)/jači zajednički marketing udruga vinara bio bi dobar potez za prepoznatljivost naših pjenušavih vina u svijetu, a edukacija potrošača i ugostitelja je jedini način na koji se pjenušci mogu bolje (prepoznati) i prodati, jer proizvodnja raste, a svijest potrošača je ne prati!  - zaključak je organizatora.

 

Comments:DISQUS_COMMENTS

G.E.T. Report - arhiva

Prev Next
- promo - zlatni sponzor
podržavamo:
- promo -